Šta se krije iza misije povratka na Mjesec – važnu ulogu ima i žena iz BiH
U trenutku kada se svijet ponovo okreće Mjesecu kroz misiju Artemis II, koja se smatra jednim od najambicioznijih svemirskih poduhvata današnjice svoj doprinos dala je i mlada stručnjakinja iz Bosne i Hercegovine. Kao dio sistema Evropske svemirske agencije, Vahida Velić učestvuje u pripremi i razvoju rješenja koja direktno pomažu praćenju zdavstvenih parametara astronauta.
Njen profesionalni put otvara šira pitanja o znanju, sistemu i granicama koje postavljamo sami sebi. U okviru misije Artemis II radila je na razvoju sistema za praćenje zdravstvenih parametara astronauta. Za Forbes BiH je detaljno objasnila kako taj sistem funkcioniše u praksi i kakav je njegov značaj.
“Zajedno sa timom radili smo na pripremi aplikacije koju su astronauti koristili u toku misije kako bi pratili neke od zdravstvenih parametara. To je zapravo digitalna zdravstvena platforma ili specijalizirana aplikacija koja je zapravo koristila astronautima da dnevno prate njihov unos hrane i pića, medikamenata, a jedna od važnijih osobina aplikacije je zapravo da je omogućavala siguran kontakt, odnosno direktnu komunikaciju astronauta sa njihovim doktorima. Zapravo taj proces pripreme aplikacije je bio dugotrajan”, kaže Velić za Forbes BiH.
Aplikaciju su razvijali, iako se skoro 10 godina koristi na Međunarodnoj svemirskoj stanici, te su je modifikovali u skladu sa zahtjevima, kako bi zapravo bolje pratila ono što će se dešavati na misiji Artemis II.
“Glavni cilj aplikacije je da se preventivno djeluje, tako da u suštini, sa praćenjem unosa hrane, vi zapravo vidite od starta da li zadovoljavate svoj dnevni unos kalorija, vitamina, minerala i slično, tako da možete preventivno djelovati kako na kraju ne bismo imali neke ozbiljne situacije, gdje se zbog nedovoljnog unosa hrane razvijaju određeni medicinski problemi”, kaže sagovornica.
Objašnjava šta proces pripreme astronauta za misije i eksperimente konkretno podrazumijeva, od tehnologija i opreme, do interdisciplinarnih znanja koja su danas ključna.
“Radim kao instruktor u Evropskom centru za astronaute i pripremamo astronaute za njihove buduće misije. Svakako, trening astronauta je višegodišnji proces. On prolazi kroz detaljne obuke iz raznih polja, tako da je to interdisciplinarni proces. Zapravo, oni prolaze kroz obuke, od tehničkih, da poznaju sisteme letjelica na kojima će biti, te svih sistema na stanci na kojoj će boraviti, do obuka u sklopu medicine, da mogu vrlo lako, jednostavno i samostalno obavljati neke od kraćih medicinskih zahvata, ali da mogu odgovoriti na neke manje medicinske probleme. Treniraju se u sklopu eksperimenata koji će obavljati na internacionalnoj svemirskoj stanici. Moja uloga je da obučim astronauta za eksperimente koji će obavljati”, objašnjava Velić.
Direktno komunicira sa astronautima
Kao dio Eurocom tima direktno komunicira s astronautima. Detaljno predstavlja proces donošenja odluka u realnom vremenu, kada su ulozi ljudski životi i kompleksne svemirske operacije.
“Eurocom je pozicija u sklopu tima kontrolora leta i to je pozicija koja je zadužena za komunikaciju astronauta sa timom na zemlji. Moj tim ne donosi nikakve važne odluke u sklopu realnog vremena, odnosno trenutka u kojem mi podržavamo operacije, nego se pripremaju detaljno. Imamo veliki broj dokumentacije koja prati svu tu pripremu, procedure, tako da one objašnjavaju detaljno planiranje i upozorava na greške. Imamo neke potencijalne odgovore, tako da se minimalizuje potreba da se interveniše u realnom vremenu. Ali svakako, u slučaju da se nešto neplanirano desi, pošto postoji hijerarhija, direktor leta bi zapravo bio pozicija koja bi donosila odluke u tom periodu.”
Zajedno sa timom radili smo na pripremi aplikacije koju su astronauti koristili u toku misije kako bi pratili neke od zdravstvenih parametara, Vahida Velić za Forbes BiH
Za Forbes BiH pojašnjava proces prilagodbe astronauta nakon povratka na Zemlju. Dodaje da tek nakon misije vidimo koliko je ljudsko tijelo savršeno stvoreno za uvjete na Zemlji i gravitaciju.
“Imate odsustvo gravitacije. Imamo brojne promjene na ljudskom tijelu. Prvenstveno u skopu prvih nekoliko dana vidljiva je dezorijentacija kod astronauta. Vaše oči šaraju, jedan signal koji mozak drugačije interpretira. Tako da, u prvim danima astronauti imaju glavobolje, mučnine. Mislim, ne javlja se to baš kod svih, ali je nešto što definišemo kao prilagodbu na mikrogravitaciju. Zavisi i od toga koliko dugo će astronaut boraviti u mikrogravitaciji. Imamo različite efekte. Neki od vidljivijih su gubitak koštane mase i mišićne mase, zato što mišići i kosti nisu više opterećeni gravitacijom, manje se koriste i imamo pojavu da tekućine u tijelu plutaju više, da idu više prema glavi, tako da signal koji srce i mozak dobija je da imamo previše tekućine u tijelu. Astronauti kada se vrate imaju manju količinu krvi nego kada su otišli i kada pratite njihov povratak, dočeka ih medicinski tim koji im pomaže. Oni koji su u kapsuli uvijek ih vidite da sjede ili leže zbog nedostatka krvi. Kada se vrati u gravitaciju, treba vremena da se prilagode tim uslovima”, kaže Velić.
Dodaje da osim toga budu izloženi i radijaciji i to je zapravo jedna od velikih prepreka za buduće misije.
“Za misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici smo zaštićeni zemljanom magnetosferom, međutim, za misije prema Mjesecu, prema Marsu, nećemo imati zemljani štit koji će biti tu, i moramo naći drugačije načine da se astronauti zaštite od radijacije.”
Da li smo blizu odlaska na Mars?
Misija Artemis II označava povratak čovjeka na Mjesec, šta ova misija mijenja u strateškom smislu i koliko smo zaista blizu odlaska na Mars, Velić kaže da je Artemis II, zapravo bila misija gdje su testirali brojne aspekte, od letjelice, raznih sistema, kako bi vidjeli ponašanje ljudskog tijela kada putuje tako daleko.
“Ovo je bila samo testna misija, iduće misije će biti sa slijetanjem na Mjesec i zapravo samo pomjeramo granice onoga što trenutno znamo i onoga što je trenutno dostupno, i za buduće misije na Mars. Više nije pitanje da li će se desiti, nego je samo pitanje kada će to da se desi”, kaže sagovornica.
Koristite svaku moguću priliku da gradite svoje znanje i vještine koje vam pomažu da stignete do željenog cilja, Vahida Velić za Forbes BiH
Sa 30 godina Velić je dio sistema poput Evropske svemirske agencije, a za Forbes BiH govori kako je izgledao put ulaska u takvo okruženje i koje kompetencije danas prave razliku na globalnom tržištu.
“ESA je međunarodna organizacija i osim Evropskog centra za astronaute koji se nalazi u Kelnu, ima i druge centre koji su raspoređeni u Evropi. Zavisno od centra, bavimo se različnim stvarima. Postoji tehnološki centar, centar za operaciju satelita, centar za satelitske antene, centar gdje se lansiraju sateliti i Evropski centar za astronaute gdje radimo operacije za Međunarodnu svemirsku stanicu. Radimo na treningu astronauta. Zavisno od pozicije na koju biste možda aplicirali, različite su kvalifikacije koje trebate, ali neke od ključnih su komunikacijske vještine, rad u sklopu tima i vrlo važna, upornost i želja za učenjem.”
Erasmus+ omogućio izgradnju karijere
Program Erasmus+ (EU program koji omogućava studentima, osoblju i organizacijama u BiH pristup širokom spektru međunarodnih mogućnosti u obrazovanju, obuci, omladini i sportu) navodi kao prekretnicu u karijeri.
“Već ranije sam rekla da bi bilo lijepo da se u obrazovni sistem BiH uvedu neke reforme, da pratimo ono što se dešava. Da pratimo razvoj tehnologije. Erasmus+ je bila moja prekretnica, jer sam tad prvi put počela da širim svoje vidike i izašla iz svoje zone komfora. Tako da mislim da bi bilo veoma važno da studenti već od ranih godina imaju dovoljne informacije, da se motivišu da odlazi na slične međunarodne programe. I svakako ono što nedostaje da se ti međunarodni programe ili ovakve razmjene, priznaju studentima u sklopu njihovih studija i da se koriste za definisanje njihovog razvojnog i profesionalnog puta.”
Odrasla u sredini poput Donjeg Vakufa, gdje su očekivanja često ograničena na “realno moguće”, uspjela je izgraditi globalni mindset.
“Prilagodite se onom čime ste okruženi, onom što vidite. Međutim, izlazak iz takvih okvira nikad nije spontan nego jednostavno vrlo razumna odluka, da svoje ambicije nećete mjeriti u skladu sa nekim lokalnim referencama. Mogu reći da je ključni korak razvoja globalnog mindseta zapravo shvatanje da bez obzira na mjesto odakle dolazite, to ne može i neće definisati koje su vaše granice. Ljude treba motivisati da izlaze iz svoje zone komfora. Zapravo, tu je trenutak kada najviše rastu.”
Svoj profesionalni put opisuje kao niz malih koraka, ali i kada je shvatila da više ne prati prilike, nego ih aktivno kreira.
“Ne mogu izdvojiti nijedan trenutak da kažem da je bio ključna faza, da ja zapravo postanem dio Evropskog centra za astronaute. Zapravo, svaki od tih koraka je bio jednako važan. I možda jedna od prilika kada zapravo više ne čekate na idealne uslove, nego koristite svaku moguću priliku da gradite svoje znanje i vještine koje vam pomažu da stignete do željenog cilja”, kaže Vahida Velić na kraju razgovora.
